Kpivovari

Upišite datum i godinu rođenja:

* Upisom datuma rođenja potvrđujete da ste navršili zakonom propisanu starosnu dob potrebnu za konzumiranje alkoholnih pića.

Ova stranica namijenjena je osobama starijima od 18 godina i njen sadržaj ne smije se dijeliti s maloljetnim osobama. Vjerujemo u odgovorno konzumiranje piva i odgovorno objavljivanje. Komentari koji su neprikladni, uvredljivi ili sugeriraju neodgovorno konzumiranje bit će izbrisani.

Naša Pravila zaštite privatnosti i Uvjeti i odredbe nedavno su ažurirani, a stupaju na snagu 22. svibnja 2018. Pročitajte te dokumente u cijelosti kako biste bili sigurni da razumijete na koji način korporacija Molson Coors prikuplja, upotrebljava i otkriva vaše podatke. Pritisnite ispod za pregled ovog web-mjesta.

Ako ste pročitali ova pravila i ne slažete se s njima, ili ne želite da se vaše informacije upotrebljavaju na taj način, zatvorite ovu stranicu. Za više informacija o načinu na koji prekinuti pretplatu ili ažurirati svoje informacije, pregledajte Pravila zaštite privatnosti.

POGLEDAJ WEB STRANICU Odustani
Blog Single
#grif 14.09.2020

Homebrewing – sve popularniji hobi u svijetu

U mnogim krajevima se spominju priče o domaćem spravljanju piva. Proizvodnja piva za vlastite potrebe je jednako stara kao i otkriće ovog popularnog napitka te tisućama godina prethodi komercijalnoj proizvodnji. Njegova je legalnost ovisila o lokalnim regulativama koje su se kroz vrijeme često mijenjali. Dolaskom industrijske revolucije uslijedila je ekspanzija industrijske proizvodnje, a samim time i pad homebrewinga. Kao hobi, u obliku kakvom ga danas znamo, kućno pivarstvo se javlja zbog nezadovoljstva i zasićenosti jednoličnom ponudom na tržištu.

Mnogi su motivi za upuštanje u ovaj zanimljivi hobi, ali mogućnost kreiranja vlastitoga recepta po svome guštu je presudna za većinu kućnih pivara. U Hrvatskoj se kućna proizvodnja piva pojavljuje 2013. – 2014. godine te izrasta u vrlo živahnu i aktivnu scenu kroz vrlo kratki period. Posebnost ovog hobija leži u tome da su kućni pivari vrlo otvoreni za razmjenu iskustva i spremni pomoći te udijeliti savjet svojim kolegama pivarima. Tako nastaje internetski forum na kojem se okupljaju hrvatski kućni pivari i razmjenjuju stečeno znanje, metode i prakse. U začetcima hrvatske Hombrew scene nije bilo jednostavno doći do svih potrebnih sastojaka pa su se ovim putem djelile informacije o dostupnim sirovinama te su se organizirale zajedničke kupovine. Članovi foruma počinju organizirati druženja i razmjenjivati iskustva uz uživanje u prvim vlastitim pivama. Iskusni pivari kažu da je trenutak kada prvi put probate vlastito pivo – trenutak kada shvatite da imate novi hobi.

Kućna proizvodnja piva nije komplicirana kao što se to možda na početku čini. Kada svladate osnovne postulate i pravila u kućnom pivarstvu, ništa više ne stoji na putu k vašem prvom pivu. Mnogi početnici se odlučuju za svoje prvo kuhanje piva koristiti ekstrakte ječmenog slada umjesto ječmenoga slada, no u tome nema čari kao kada ga sami meljete i proizvedete pivo na tradicionalan način. Upravo ćemo se u ovome tekstu koncentrirati na kuhanje piva od ječmenog slada – all grain brewing.

Kreiranje piva počinje planiranjem stila kojeg želite skuhati. Nakon toga slijedi izrada recepta. Kada odlučimo kakvo pivo želimo, odabiremo sastojke kojima ćemo dobiti tražene karakteristike. Nakon toga nabavljamo sastojke i opremu.

Cijeli proces počinje mljevenjem slada. Kod mljevenja slada bitno je dobiti pravu granulaciju meljave. Zrno mora biti razbijeno, ali pljevica zrna mora ostati čitava jer tijekom cijeđenja sladovine služi kao filter kolač i na taj način bistri samu sladovinu. Granulacija meljave ima veliki utjecaj na filtrabilnost i iskoristivost ekstrakta te je ovaj parametar bitno imati pod kontrolom. Kada smo slad samljeli možemo krenuti u idući korak – ukomljavanje.

Ukomljavanje je tehnološki proces u kojem samljeveni ječmeni slad miješamo s toplom vodom s ciljem prevođenja netopljivih sastojaka slada u topljivi oblik enzimatskom razgradnjom. Enzimi u sladu su nastali postupkom slađenja ječma, a njihova aktivnost ovisi o tome kakve uvjete im pružimo. Postoji više vrsta enzima, koji razgrađuju različite sastojke slada, a za nas su najvažni enzimi koji razgrađuju škrob i proteine. Razgradnja škroba je bitna jer kvasci koji fermentiraju pivo ne mogu razgraditi taj dugolančani šećer pa ga je potrebno razgraditi na sitnije jedinice koje kvasci mogu fermentirati.

Nakon ukomljavanja slijedi cijeđenje sladovine, odnosno odvajanje krute tvari koja preostaje – trop, od tekuće tvari koju dalje kuhamo- sladovine. Tijekom kuhanja sladovine se dodaje hmelj koji pivu daje specifičnu aromu i gorčinu. Nakon kuhanja slijedi hlađenje sladovine na temperaturu vrenja i aeracija sladovine. Od ovoga trenutka preporučljivo je posvetiti veliku pažnju čistoći opreme jer je sladovina puna hranjivih tvari pogodna za razvoj svih vrsta mirkroorganizama. Zato je bitno ohlađenu i aeriranu sladovinu pretočiti u fermentor, uz dodatak kvasca koji u kontroliranim uvjetima daje željeni profil piva.

Fermentaciju piva uvjetno možemo podijeliti na glavno i naknadno vrenje. Tijekom glavnog vrenja kvasci probavljaju šećer te kao produkti razgradnje nastaju alkohol i CO2, dok se tijekom naknadnog vrenja nastoje „isprati“ hlapljivi sastojci nastali vrenjem, te istaložiti suspendirane tvari iz mladoga piva. Nakon vrenja pivo je spremno za istakanje u ambalažu, a u slučaju Homebrewinga, to je najčešće staklena ambalaža. Odvrelo pivo, s još uvijek prisutnim suspendiranim stanicama kvasca, toči se u ambalažu uz dodatak šećera, koji će kvascu služiti kao „posljednji obrok“ u procesu tzv. refermentacije. Nakon desetak dana u boci vaše pivo je gazirano i spremno za konzumaciju.

Živjeli!

Mirko Banić Ištuk, majstor pivar